ECMIRom home page
 


Romane ekspertengere
grupe baśi
integracia e Romengiri


Republika Makedonia


E aktvipanca e ekspertengere grupenca sako dive vastarela internacionalnikano proektikano mena3ero ano Skopje, sar thaj nacionalnikano mena3ero thaj nacionalnikano sekretaro/proektikano asistento save si tari romani populacia. Sol trin 3ene sas angaźirime konkretikane baśe resarina akale proektoske prekal o phravdo konkurso/rodipe buti.

Gordana Rodić (Holandia)
Programakoro mena3ero

Isi ola magisterikani diploma savi si tari anglikani ćhib thaj literatura taro Univerziteto ano Utreht, kote so sas ola specializacia pale amerikakere studie thaj isi ola bari eksperianca/nakhlo butĭkeripaskoro vaht e BRO-esektoreste ane but regionoja tari anglederutni Jugoslavia sar thaj Holandia. Ane nakhle berśa, voj sas butărni ano UNPROFOR, Komitetoja baśe 3uvlăne studie ko Univerziteto Utreht, sar thaj ani holandiakiri birajikani organizacia Faros (Centro baśi ekspertiza baśe naśle manuśa thaj sastipe), kote so kĕrda buti sar oficero baśe internacionalnikane bută. Prekal olakiri buti avere holandiakere birajikane organizaciaça, Admira, i R-ni Rodić angleder kodova sas ola śajdipe te kĕrel buti e romane BRO-a ani Makedonia, Srbia a kodova sas ki relacia e pućipanca baśi diskriminacia thaj olakoro butikeripe upral o familiarnikano zoralo bilaćhipe.


Ibrahim Ibrahimi
( Makedonia)
Proektikano mena3ero

Isi ole diploma pali ekonomia thaj o rajo Ibrahimi si hramome ki magisterikani programa ko Ekonomikano fakulteto ano Skopje. Anglo te avel te kĕrel buti ko ECMP, o rajo Ibrahimi sas butărno sar programakoro mena3ero ano Romaverzitas, i romani programa baśo ućo siklŏvipe ki fondacia “Instituto putardo amalipe Makedonia”. Angleder kodova kĕrelas buti sar konsultanto ko Konsili e Europakoro baśe Roma thaj butikeripe. R-jo Ibrahimi ano momento kĕrela buti sar 3eno e romane delegaciakoro tari Makedonia ani Dekada baśo involviripe e Romengoro sar thaj ano komiteto e makedoniakere helsinkeskere komiteteskoro .

 

Sait Demir ( Makedonia)
Sekretaro/proektikano asistento



Diplomirindă ko Univerziteto S-l Kiril thaj Metrodij ano Skopje thaj o r-o Demir si diplomirime ani branśa taro maśinengoro inźineripe. E r-o Demir isi intereso baśe kompjuteroja thaj inźineripa thaj isi ole trin berś butăkoro nakhlo vaht ano birajikano sektoro sar komercialisto pale proektoja baśe Roma.

 




E ECMP isi peskiri butărni regionalnikani kancelaria ano Skopje taro jekhto ekvaśipe taro 2001 berś. O timo ki regionalnikani kancelaria save so isi aktivnikani rola ane sa e faze ko proekto, 3i novembar 2004 berś, sas telo vastaripe e:


Sunoor Verma
(India)
Konsiliari ko proekto

Kardiohirurgo palo siklovipe, D-r Verma si thaj vov eksperto baśo proektikano mena3mento, hramovipa bahană, khedipe love thaj finansie, lafikeripa thaj organizaciakoro ikerkĕripe. Pali leskiri buti sar medicinakoro konsiliaro ki Programa baśi humantiranikani evakuacia ko Ućo komesariato baśe e naśe manuśa ko UN (UNHCR) kana sas i kosovakiri kriza ano 1999 berś, vov kĕrdă buti sar konsultanto baśo proektikano mena3mento ano Centro baśe studie baśe naśle manuśa thaj zoreça migririme ano Skopje. Palo leskoro involviripe ko ECMP ano januaro 2001 berś, vov vastarela e formiriaça jekhe netvorkosa tare birajikane organizacie ko ECMP baśo laćheder maśkaretnikane relacie ani Republika Makedonia thaj bajrovipe e netvorkoskoro ane resursoja baśe avera nacionalnikane thaj regionalnikane iniciative.

 

Kodole timoste ki regionalnikani kancelaria, o proekto śaj te khedel peske e phirnipastar, lokalnikane kontaktonca thaj e eksperiancatar/nakhle butătar tare duj programakere mena3eroja, finansiakoro mena3ero thaj mena3ero ki kancelaria/asistento baśo proektikano mena3mento.




Taro personalo e ECMP-iskoro taro Flensburg, akale proektosa vastarela:


Eben Friedman
(UAT)
Lidero e proektoskoro

Ućo rodlăripaskoro partnero. Palo nakhle duj berśa sar tereneskoro rodlărutno savo kĕrdăs buti ani Makedonia thaj Slovakia, vov agorkĕrdă peskoro doktorato pale politikane bare 3anlipa ko Univerziteto ani Kalifornia, San Diego ano septembro 2003 berś. O anav oleskere disertaciakoro si “Vakeripe pali poltikani integracia e minoritetongiri: E Roma sar phari ćipota”. Thaj uzal kodova ole isi magisterikani diploma pale politikane bare 3anlipa taro Univerziteto 3ons Hopkins.



ECMP thaj khedela 3anipa tare but aver 3ene e personaleskere ano leskoro beśipe, a ola dena baro dendo dumo ano akava proekto, savesa ućhardŏvena but phirnikane branśe, tari socialnikani antropologia, 3i siklŏvipa e minoritetengoro thaj o proceso savo so anela involviripe ano EU.

palal kori o tepi